Udruženje pčelara - pčelarstvo Maradik

mr Naum, Dobrila, Dipl.ing.stočarstva Vladimir, Ignjat i Dipl.socijalni radnik Olivera Bandžov

Slika 1 Prva moja 10 ramna DB košnica iz 1964 g. sa DB i LR nastavku

Moja prva, a i današnja tehnologija bazirana na standardne DB košnice, bila je, a i danas jeste pčelarenje sa 10 ramnom DB košnicom u plodištu i isto tako 10 ramni DB nastavak (medište) pregrađene matičnom rešetkom (prva slika od 3 košnice) ili dodavanjem jednog DB 10 ramnog ili dva 10 ramnih LR nastavaka (na slici 1 druga i treća). Sada, tačnije od 90-tih godina na ovamo, ova 10 ramna tehnolologija sa Dadanovom košnicom je dominantnija i sve traženija u odnosu

 

Slika 2                                                      Šema br. 1                                        Šema br. 2

Šema br. 3                                      Šema br. 4                              Slika 3  (Moja članska karta)

na klasičnu 12 ramnu DB košnicu Bugarskog, sa pokretnom podnjačom (Sl. 2 prva i četvrta košnica) ili Makedonskog tipa takođe sa pokretnom podnjačom, proizvod firme ,,Preporod,, Idrizovo – Skopje (Slika 2 – Druga i treća košnica)
Ove nove savremenije tehnologije DB košnicom u odnosu na 12 ramnu sa dva polumedišta (vidi prvu šemu) dobijaju sve više i više pristalica kod mlađih pčelara, pogotovo u Bugarskoj i Makedoniji od kada sam održao niza predavanja u periodu od 1992 do 2000 god. u organizaciji nekih donatorskih organizacija koji su pomagali državama u tranziciji.(Američka VOCA, Nemačka GTZ i sl.) za koje sam dobio određena priznanja.(Vidi 4 slike dole)
Takođe i kod nas na 10 kongresu pčelara Srbije održan u Beogradu 17 i 18 decembra 2005 god.u Komisiji za standarde, kako sam bio obavešten bilo žučnih diskusija između pčelara praktičara i naučnih radnika oko ove dileme 8, 10 ili 12 ramne DB košnice. Nakon mojih višegodišnjih naučno – praktičnih istraživanja sa DB košnicom, iskreno preporućujem pčelarima, koji pčelare sa klasičnom 12 ramnom DB košnicom (Šemu 1) da pređu na 10 ili 8 ramno DB plodište sa pokretnom podnjačom. Ako pak koriste klasičnuo 12 ramno plodište, predlažem da ga pregrade sa jednom pregradnom daskom za 2 ili 4 DB ramova, (Šema 2 i 3) a za medišta da koriste jedan, dva ili više (zavisno od pašnih prilika) normalnih 10 ramnih ili 8 ramnih LR nastavaka ili 10 ramni LR polunastavak za proizvodnju meda u saću ili meda u boksesima.
Drugi deo (Šema 2) od 12 ramne DB košnice koji se sastoji od 2 DB ramova, mogu da ga koriste kao pomoćni oplodnjak. Ako koriste 4 DB ramova u tom drugom delu, (Šema 3) mogu da ga koriste kao pomoćno društvo za odgajivanje matičnjaka, proizvodnji Matičnog mleča, za pojačavanje osnovnog društva sa mladim pčelama ukoliko ga koriste kao nukleus, odnosno kao pomoćno društvo. Mogu da ga koriste i kao IZOLATOR za Biološko uništavanje VARROE u zatvorenom radiličnom leglu, odnosno za EKOLOŠKO – BIOLOŠKO pčelarstvo, što će biti predmet Tehnologije sa LR košnicom.
Ovo što predlažem, ne predlažem ga, kako bi se pravio mnogo pametan, nego predlašem ga na bazi mojih višegodišnjih naučnih istraživanja, i praktičnih tehnoloških radnji, tražeći savremenije i naprednije tehnologije DB i LR košnicom. (Slika 4) Ta istraživanja sam počeo da ih primenjujem pre dvadesetak godina i to radim do dana današnjeg sa 5 desetoranih i 2 dvanaestoramne ,,makedonskog tipa,, i 2 dvanaesto ramne ,,Bugarskog tipa,, (slika 2) sa kojima sam mnogo toga radio-ispitivao i sva iskustva sam preneo pčelarima, pogotovo na poziv mnogih Pčelarskih društava, Udruženja i raznih Profesionalnih Pčelarskih asocijacija, većinom u R. Bugarskoj i Makedoniji od kojih sam dobio i određena priznanja. (Slika 5) Ukoliko neko želi da pčelari dvomatičnim sistemom DB klasičnom košnicom, pogledajte i pročitajte tekst u Šemu 4. Toliko o DB košnici.

Slika 4                                                                                          Slika 5