Udruženje pčelara - pčelarstvo Maradik

mr Naum, Dobrila, Dipl.ing.stočarstva Vladimir, Ignjat i Dipl.socijalni radnik Olivera Bandžov

VETERINARSKI PRIRUČNIK / 4 OBNOVLJENO I DOPUNJENO IZDANJE – ZAGREB, DECEMBAR 1989 GOD. STRANA 701 I 702 / XI POGLAVLJE. AUTORI  Prof. Dr NIKOLA FIJAN I Prof. Dr ĐURO SULIMANOVIĆ.

AMERICKA GNJILOCA PCELINJEG LEGLA

Američka gnjiloća pčelinjeg legla zarazna je bolest poklopljenog pčelinjeg legla uzrokovana bakterijom Bacillus larvae. Zaražena ličinka ugiba i pretvara se u smedu, ljepljivu i rastegljivu tvar ko­ja se susenjem posve prilijepi uz dno sta­nice pa ova izgleda kao prazna. Uzrocnik pretvoren u spore zadava infektivnost desetak godina. Zajednica polako slabi i napokon posve propada, Suzbijanje bolesti propisano je zakonom.            .

Etiologija.B. larvae pokretna je, gram­-pozitivna stapičasta bakterija, veličine 2 do 5 x 0,6 do 0,8 mili/m. Tvori ovalne endo­spore velike 1,3 x 0,6 mili/m, koje odmah od­baciju vegetativne dijelove: Spore su vrlo otporne na toplinu, susenje i kemijske dezinficijense. U vosku, sacu, medu, te na pcelarskom priboru i na drugim predme­tima ostaju infektivne i vise od 30 godi­na. U kipucem medu razrijedenu vodom (1:1) i u vosku zagrijanu na 120 °c ugibaju za 20 minuta. Uzrocnik je patogen sa­mo za ličinke. Leglo se moze inficirati sa­mo sporama, i to preko probavnog susta­va. Vet u nepoklopljenom leglu uzrocnik isklija iz sp’ora, ail se intenzivno razmno­zava tek u doba preobrazbe licinke. Tada prelazi iz crijeva u tkivo i izaziva kolikva­tivnu nekrozu cijele poklopljene ličinke.

Epizootiologija. Izvori su zaraze boles­ne zajednice, zatim kosnice, okviri, med i vosak iz njih. kao i kontaminirani pcelar­ski pribor i alat. U kosnici do zdravih li­cinki uzrocnike prenose pcele hranitelji­cc. U pcelinjaku zarazu prenosi pcelar prilikom radova. Pčele grabezom mogu unijeti uzrocnika iz tudih bolesnih u svoje zdrave kosnice. Na vece udaljenosti za­raza se prenosi selidbom pcela i prodajom kontaminiranog pcelarskog inventara, Bolest se moze razviti u svako doba godine kada ima legla. U jakim zajednicama tok zaraze moze neko vrijeme biti skriven. Kada zaraza jednom zauzme ma­ha, pcelinja zajednica prije ili kasnije sasvim propada.

Klinicki znakovi.Poklopci iznad ugi­nulog legla nakon nekoliko dana postaju vlazni, tamni i uvuceni u stanicu. Na ne­kim, opazamo rupice nazubljenih rubo­va. Uginulih licinaka i promijenjenih po­klopaca u pocetku je malo, ali ih je po­stupno sve vise. Tada se naokviru vidi mnostvo nepravilno rasporedenih po­klopljenih stanica s uginulim licinkama. Te stanice najlakse je naCi pri pregledu u kasnu jesen, kada u zajednici nema zdra­vog legla. Svjeze uginule licinke sivozuc­kaste su boje, bez sjaja i mlohave. S vre­menom postaju zuckastosmede do sme­de, a kolutieavost i oblik postupno segu­be. Licinka se pretvori u bezoblicnu sme­du, ljepljivu i rastegljivu masu. slabog ‘mirisa na stolarsko tutkalo. Masa se s vremenom zasusuje i postaje sve tamni­ja. Cetiri do sesttjedana nakeD ‘uginuca masa pri_ijeze u tankom sloju uz donju stijenku stanice, a nakon osam tjedana stanica izgleda kao prazna. Zajednice u kojima je zaraza uzela maha ubrzo osla­be pa postaju zrtve grabeza ili moljaca.

Dijagnoza se postavlja na temelju zna­kava bolesti i mikroskopskog pregleda obojenog razmaza pripremljenog od ma­se uginule ličinke.

     Suzbijanje.Pcelinjak u kojem se poja­vi zaraza stavlja se pod zatvor 15 dana. U tom vremenu treba zavrsiti suzbijanje zaraze. Sve pcelinje zajednice u krugu od 3 km od zarista treba odmah .pregledati na americku gnjilocu, a svim zdravim za­jednicama u krugu od 1 km treba preven­tivno dati lijek (1 g geomicina ili 5 g sulti­mona u litri secerne otopine, secer : voda = 1 : 1). Zdravim zajednicama u zaraze­nu pcelinjaku treba davati istu koliCinu lijeka triput u razmaku od tjedan dana. Zaraza se suzbija na jedan od ova dva na­eina:

1) uništavanjem bolesne zajednice

2) saniranjem zaražene zajednice lijećenjem i pretresanjem.

Veterinarski in­spektor na temelju procjene stanja odlučuje koja ce se od tih dviju mogucnosti primijeniti. Uništavanje se primjenjuje ako se radi o slaboj zajednici, o prvom slučaju zaraze u nekom kraju, o slučaju koji je izbio u podrueju velike koncentra­cije kosnica, te ako ne postoje uvjeti za uspjesnu provedbu saniranja. Zajednica se uništava ovako: predveeer se pčele uguse sumporom; zajednice u kosnici sa nepokretnim sacem spale se u cijelosti (s kosnicom, svim sacem, medom i pčela­ma); i u kosnici s pokretnim saeem spale se pčele i svi okviri na kojima ima legla; okviri s medom izvrcaju se, a med se upotrijebi samo za ljudsku hranu; izvrca­no se saće pretopi, a vosak raskuži grija­njem na 120 0 C kroz 30 min, kosnica se raskuži plamenom benzinskog ili, plinskog plamenika. Pretresanje i lijećenje zajednice teće ovako: dan prije pretresa­nja zaraženoj zajednici treba dati lijek; predvećer se zaražene pčele pretresu u novu ili raskuženu kosnicu s novim sat­nim osnovama; saće s leglom treba spali­ti; iz ostalih okvira izvrcati med, pretopi­ti saće i raskužiti vosak postupkom opi­sanim pri unistenju zajednice; kosnica se raskuži plamenom; pretresenoj se zajed­nici lijek daje još dvaput u razmaku od tjedan dana. Odmah nakon pretresanja ili uništavanja zaražene zajednice sav alat i pribor zatećen ili donesen na pćeli­njak treba raskuziti plamenom ili kuha­njem u vreloj vodi pola gala. U proljeće iduče godine moraju se sve zajednice u pčelinjaku u kojem je suzbijana zaraza ponovno pregledati i zatim im jednokrat­no treba dati lijek.

    P.S. Komentar Mr Bandžov Nauma kao organizatora OKRUGLOG STOLA i trećeg člana komisije za predloge o izmenama Zakonskih regulativa.

Upravo tačka 2 saniranjem zaražene zajednice lječenjem i pretrecanjem uvedena je 1989 nakon uspešno organiziranog OKRUGLOG STOLA u Skoplu na temu ,,LEČENJE AMERIČKE TRULEŽI LEGLA DA ili NE,, i odnosi se na košnice sa pokretnim saćem. Upravo ova tačka omogučava NAUČNIM RADNICIMA da mogu istraživati NOVE METODE U SUZBIJANJU AMERIČKE GNJILOĆE, što mi je omogučilo da MAGISTRIRAM 1990 g. UPRAVO NA AMERIČKU GNJILOĆU na temu: ,,HIGIJENSKO PONAŠANJE PČELA RADILICA U DRUŠTVIMA APIS MELLIFERA CARNICA L. ZARAŽENIM AMERIČKOM TRULEŽI LEGLA,,