Udruženje pčelara - pčelarstvo Maradik

mr Naum, Dobrila, Dipl.ing.stočarstva Vladimir, Ignjat i Dipl.socijalni radnik Olivera Bandžov

AMERIČKA GNILOĆA MEDONOSNE PČELE  (preuzeto od časopisa ,,HRVATSKA PČELA,, br. 9/2013


Zlatko Tcmljanovic, dr. vet, med, Poljoprivredna savjetodavna služba,Viši stručni savjetnik za pčelarstvo

Američka gnjiloća medonosne pčele je zarazna bolest poklopljenog i nepoklopljenog pčelinjeg legla prouzročena bakterijom Paenibacillus larvae. Zarazena ličinka ugiba i pretvara se u smedju tvar koja se rasteže u tanku nit, a sušenjem se priljepi uz stijenku stanice saća te izgleda kao „prazna“. U osušenoj ličinci uzročnik, pretvoren u spore, ostaje ziv i nekoliko desetaka godina te je sposoban ponovno izazvati bolest u doticaju s primljivom pčelinjom ličinkom. Zaražena pčelinja zajednica polako slabi jer ugiba leglo i nema dovoljne prinove mladih pčela, pa naposljetku ugiba. Pčelinja zajednica se službeno proglašava bolesnom ako su kliničkim pregledom utvrdjene promjene svojstvene toj bolesti i laboratorijskom pretragom utvrdjene spore uzročnika, Stara literatura navodi da se u košnicarna u kojima je utvrdjena arnerička gnjiloća osjeti miris po stolarskom tutkalu. To je netočan podatak. Karakteristični, neugodno-kiseli miris osjeti se kada je pčelinja zajednica zaražena europskom gnjiloćom medonosne pčele (uzročnik Melissococcus pluton). Naime, stariji znanstveno – stručni izvori navode da se lažna gnjiloća (Paenibacillus alvei) i kiselo leglo (Enterococcus faecalis) pojavljuju kao samostalne bolesti. Suvremeni izvori ne izdvajaju te dvije bolesti, već govore da se Paenibacillus alvei, Bacterium eurydice, Brevibacillus laterosporus i Enterococcus faecalis pojavljuju kao sekundarni bakterijski uzročnici kod europske gnjiloće medonosne pčele. Takodjer, postoje razmisljanja da se zbog epizootiološke složenosti europska gnjiloća nazove i promatra kao sindrom europske gnjiloće,

POZOR!

Starenjem procesa uginula sasušena ličinka se prilijepi uz stijenku stanice saća te ju je teško uočiti ako okvir držimo u visini očiju.

PREPORUKA:

Držati okvir u visini očiju tako da nam izvor svjetla dolazi iza ramena promatrača,

UZORKOVANJE I SLANJE MATERIJALA NA LABORATORIJSKU PRETRAGU U SLUČAJU SUMNJE NA AMERIČKU GNJllOČU MEDONOSNE PČELE

OPĆI ZAHTJEV:

U slučaju sumnje na arnericku gnjiloću medonosne pčele pčelar mora pozvati ovlastenog doktora veterinarske medicine koji će uzeti uzorak saća sa pčelmiim leglom i poslati ga na laboratorijsku pretragu u službeni dijagnosticki laboratorij. Na pretragu mora biti dostavljen sluzbeni uzorak pčelinjeq legla, zasebno uzet iz svake pojedine sumnjive pčelinie zajednice, i to komad saća s poklopljenim leglom, veličine 10 cm x 10 cm, na kojem su znaci bolesti dobro vidljivi, umotan u zrakopropusnu ambalažu.

SUZBIJANJE AMERICKE GNJllOCE MEDONOSNE PCELE

Suzbijanje bolesti propisano je postojecirn normativnim aktima (vidi Pravilnik o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pcelinjih bolesti i Naredbu za tekucu godinu). Ovisno o epizootioloskoj situaciji, veterinarski inspektor nareduje mjere spaljivanja košnica ili pretresanja pčela.

(Prim. Pitam autora zašto ne navodi u članku od kada datira Pravilnik na koga se poziva, jer svi Pravilnici koje sam ih pogledao iz R. Hrvatske napisani od 1997 do 2013 god. su nedorečeni i nestručno (POLITIČKI) napisani. Jedini merodavni dokument koji je stručno napisan od vrsnih Dr. Veterinarske struke na kojeg se trebaju veterinari obavezno pozivati i koj prestavlja njihov VETERINARSKI kodeks, odnosno ZAKON koj veterinare STRUČNO obavezuje kako treba da postupaju za odredjenu bolest kod pčela, a to je: VETERINARSKI PRIRUČNIK  (4 OBNOVLJENO I DOPUNJENO IZDANJE – ZAGREB – STUDENI 1989 GOD. STRANA 701 i 702)  XI POGLAVLJE. AUTORI  Dr NIKOLA FIJAN i Dr ĐURO SULIMANOVIĆ

Na žalost kod nas u SRBIJI Veterinari još uvek se pozivaju na PRAVILNIK koj je objavljen u Sl. Listu SFRJ br. 6/88 što prestavlja Veterinarska sramota.

OPĆI ZAHTJEVI:

-          zabrana selidbe i trgovine pčelama, pčelinjim proizvodima i pčelarskom opremom do okončanja provodjenja naredjenih mjera

-          nema liječenja antibioticima

-          obavezan klinički pregled svih pčelinjih zajednica u pčelinjaku, a kod zajednica kod kojih se sumnja na bolest – i slanje uzoraka na laboratorijsku pretragu

-          obavezan klinički pregled svih pčelinjih zajednica u području tri kilometra ad zaraženog pčeliniaka, a kod zajednica kod kojih se sumnja na bolest – i laboratorijska pretraga na arneričku gnjiloću

-          raskužba košnica (koje su u dobrom stanju) i pčelarskog pribora opaljivanjem plinskim pla-
menikom ili kuhanjem u vodenoj otopini NaOH nakon provedenih mjera

-          raskužba voska nakon sanacije bolesti (120 stupnjeva Celzijevih, 30 minuta i bez dodatka vade)

EPIZOOTIOLOSKA SITUACIJA BR. 1

-          slaba zajednica

-          poodmakla bolest (sasušena ličinka na stijenci stanice saća)

-          rijetko pojavljivanje u odredjenom kraju uzgajaliste matica

-          zajednice u košnicama s nepokretnim saćern (pletare, dubine, daščare ..)

OPĆI ZAHTJEVI:

Spaljivanje košnica:

-          bolesna pčelinja zajednica se uguši paljenjem sumpornih traka

-          saće s leglom i ugušene pčele spalimo u iskopanoj jami koja se poslije zatrpa zemljom

-          pčelinje zajednice u pletarama i dotrajalim kosnicama spalimo zajedno s kosnicama

EPIZOOTIOČOŠKA SITUACIJA BR. 2:

-          jaka zajednica

-          rana američka gnjiloca medonosne pčele (ličinka se pretvara u bezobličnu smedu tvar koja se rasteže u dva do tri centimetra rastežljivu nit)

-          učestalo pojavljivanje u odredjenom kraju

OPĆI ZAHTJEVI:

Pretresanje pčela:

-          odrasle pčele otresti izravno u kosnicu (ili prvo na kartonski papir ili limeni sipaonik, pa onda u košnicu) s letvicama (satonošama) na koje je stavljena 2 cm duga satna osnova

-          nakon 48 do 72 sata pčele s novoizgradjenog saća pretresti u košnicu sa satnim osnovama.

-          saće s leglom neškodlivo uništiti (spaliti), a novoizgradjeno saće na letvicama (satonošarna) i ostalo saće nakon iskorištavanja pretopiti u vosak

PREPORUKA:

-          Pretresanje pčela

-          zamjena matice pri pretresanju

PREVENTIVNE MJERE – OPĆI ZAHTJEV

-          u pčelinjacirna u kojima je tijekom prošle godine utvrdjena arnerička gnjiloća medonosne

pčele, tijekom ozujka ili travnja sljedeće godine ovlasteni veterinar mora klinicki pregledati

sve pčelinje zajednice

PREPORUKA

-          iskrena suradnja izmedu nadležnih doktora veterinarske medicine i pčelara

Savjetovati pčelarirna:

-          oprez pri apitehničkim radovima, selidbi košnica i kupoprodaji pčelinjih zajednica

-          održavan]e pčelinjih zajednica u dobrom biološko-uzgojnom stanju

-          sprječavanje grabeži na pčelinjaku

-          borba protiv varooze

-          med iz zarazenih košnica ne koristiti za prihranu pčela

-          selekcija pčela na higijensko ponašanje, odnosno otpornosti prema bolestima legla

-          arnerička gnjiloća medonosne pčele nije „sramotna bolest“

Praksa u nekim zemljama EU

-          rana dijagnostika američke gnjiloće medonosne pčele

-          kontrola proizvodjača satne osnove

EUROPSKA GNJllOCA MEDONOSNE PČELE + SEKUNDARNI BAKTERIJSKI UZROCNICI

PREPORUKA:

Savjetovati pčelarima:

-          ovisno o epizootiološkoj slici: pretresanje pčela ili spaljivanje kosnica

-          održavanje pčelinjih zajednica u dobrom biološko-uzgojnom stanju

-          redovito provodjenje mjera kontrole i suzbijanja varooze

U konačnici treba zaključiti da je stanje s bakterijskim bolestima pčela u RH iznimno složeno. Posebice se to odnosi na američku i europsku gnjiloću. Velik broj novih pčelara, velika gustoća pčelinjih zajednica na ograničenim područjima tjekom ispaša, nedostatak osnovnog znanja u postavljanju sumnje na američku gnjiloću kod mnogih novih pčelara te izostanak rane dijagnostike arneričke gnjiloće pčela u klinički nevidljivoj fazi, kao rutinske metode, predstavljaju veliki izazov za moderno i komercijalno pcelarstvo u RH. Edukacija pčelara, rana dijagnostika arneričke gnjiloće na citavom području RH i dobra povezanost izmedju pčelara i veterinara uz suvremeno pčelarsko zakonodavstvo – predstavljaju jedini put izlaska iz trenutno zamršene situacije.

KOMENTAR : Mag. Bioloskih nauka grupa PCELARSTVO,  NAUM BANDŽOV sa 23 godina NAUČNOG I 49 godina PRAKTIČNOG iskustva, uredjivač ovog VEB sajta na  NAVEDENI ČLANAK IZ ,,HRVATSKE PČELE,, br. 9/2013:

Spaljivanje košnica:

-          bolesna pčelinja zajednica se uguši paljenjem sumpornih traka

-          saće s leglom i ugušene pčele spalimo u iskopanoj jami koja se poslije zatrpa zemljom

-          pčelinje zajednice u pletarama i dotrajalim kosnicama spalimo zajedno s košnicama

Gore pomenuti OPĆI ZAHTJEVI koje autor navodi u ovom članku prestavlja ZLOČIN NAD PČELAMA, A SPALJIVANJE KOŠNICA, pogotovo sa  POKRETNIM SAĆEM prestavlja ,,GENOCID,, nad PČELARSTVOM.)

  

Pitam VETERINARSKU STRUKU:

1. Dali im je poznato da na zemaljskoj kugli socijalnim zivotom zive samo cetiri vrste: PCELE, LJUDI, MRAVI I TERMITI.

2. Ako humani lekari ne traze spaljivanje ljudi za navodno neizlecive bolesti, zasto VETERINARSKI LEKARI to traze za pcele ?????

U PREPORUCI autora

-          Pretresanje pčela i

-          zamjena matice pri pretresanju

,,Pretresanje pčela,, koje autor preporučuje u ovom članku je nedorečen i prestavlja najstariji polovično uspešni način  saniranja pčelinjeg društva od AGL koj datira od prve polovine XX veka. Ako takvom bolesnom društvu koje izgubilo 48% generaciju mladih pčela usled bolesti, (Wodrov 1942) ne vratimo iz drugih košnica ili IZOLATORA kako pokazuju dole navedene slike,  pitam se ko će izgradjivati vosak na  ona 2 cm  satne osnove stavljena na satonoši koje je prikazao autor clanka na Slici 7. ,,HRVATSKE PČELE,, br. 9.

Ako prihvatimo da će stare odrasle pčele izgraditi saće u ramovima  brzo kako navodi autor:

-          odrasle pčele otresti izravno u kosnicu (ili prvo na kartonski papir ili limeni sipaonik, pa onda u košnicu) s letvicama (satonošama) na koje je stavljena 2 cm duga satna osnova

-          nakon 48 do 72 sata pčele s novoizgradjenog saća pretresti u košnicu sa satnim osnovama.

sto je bioloski neizvodljivo, pojavljuje se drugi bioloski problem. Kada matica počne da nosi jaja, treba da prođe 21 dan dok ne počnu mlade pčele radilice  da izlaze i t.d.  Pitam se dali će takvo društvo do zazimljavanja (15 kolovoz – avgust  - 15 rujan – septembar) postati dovolno jako da bi prezimilo (Bioloski ova metoda po meni je neprihvatljiva)

  U drugoj polovini XX veka, a pogotovo zadnjih godina vršena su mnoga ispitivanja u svetu  na HIGIJENSKO PONAŠANJE Apis melifera ligustica, a kod nas na Apis mellifera carnica (Bandzov N. Magistarska tema 1990) pokazane su fantastične rezultate na SUZBIJANJU AGL i VAPNENASTOG-KRECNOG LEGLA  pomoću selekcija matica na HIGIJENSKO PONAŠANJE i zamena običnih matica sa HIGIJENSKIM.

Za uspješno suzbijanje bolesti pčelinjeg legla, Visoko stručne Veterinarske i Agronomske ustanove, odnosno njihove katedre kojima zakonom im je dato pravo da se brinu o zdravstvenoj zaštiti pčela treba da podignu svoje znanje i znanje njihovih slušalaca na viši nivo.

Odgovorni pčelarski radnici u Pčelarskim Savezima, Udrugama, Društvima i drugih relevantnih okruga, Unija i sl. moraju promeniti metod rada i da insistiraju kod pčelara da svoje znanje podignu na viši nivo u Tehnološkom, Biološkom, Genetskom i selekcionom pogledu i da stvaraju duh kod proizvodača matica, da proizvode higijenske matice jer je puno puta u svijetu dokazano da higijenska društva puno rijedje ili nikako ne oboljevaju od bolesti pčelinjeg legla (AGL, VAPNENASTOG-KREČNOG LEGLA i ostale bolesi pčelinjeg legla).

U tom pravcu Pčelarski savezi u svojim glasilima – časopisima treba edukovati pčelare i veterinare naprednim, a ne zastarelim metodama,(Od veterinare koji se ne bave pčelarstvom, a imaju velikog uticaja u Savezima na kreiranju politike u domenu Suzbijanja bolesti, možemo imati samo štete, a ne koristi kao što nisu dozvolili da se objavi moj članak ,, EKOLOŠKO – HIGIJENSKO – TEHNOLOŠKO – BIOLOŠKO SUZBIJANJE AMERIČKE GNJILOĆE  LEGLA (AGL) I VARROE JACOPSONI BEZ UPOTREBE LIJEKOVA  u majskom broju 2013 god. I pored obećanja i htenja Glavnog i odgovornog urednika G-na Vedrana da će ga objaviti u časopisu ,,HRVATSKA PČELA,,

Dužan sam da navedem nekoliko metoda koja su usavršenija i prihvatlivija od navedene metode koje opisuje autor gore navedenog clanka:

Druga metoda uspešnijeg suzbijanja AGL prestavlja PRETRESANJE PČELINJEG DRUŠTVA METODOM PREVEŠAVANJA  (,,Hrvatska PČELA,,  BROJ 8 – 1986. str.248 Medunarodni simpozij  Zdravstvena zažtita pčela Zagreb, 29. 09. do  2. 10. 1986. Autor Mr Naum Bandžov)

Treća metoda uspešnog suzbijanja AGL prestavlja  – HIGIJENSKO PONAŠANJE PČELA RADILICA ZARAŽENIM ATL  ,,Hrvatska PČELA,, br. 9/90, autor Mr Naum Bandžov

Četvrta metoda uspešnog suzbijanja AGL prestavlja – ,,NOVA TEHNOLOŠKO-BIOLOŠKO-PREVENTIVNO-GENETSKA METODA  SUZBIJANJA AGL PRIMENJENA NA PČELINJAKU OD 56 PČELINJIH DRUŠTAVA NA RIMSKIM ŠANČEVIMA – NOVI SAD,, autor Mr Naum Bandžov sa 8 Veterinarsko-pčelarskih  saradnika. Naučno – praktični rad Objavljen u Zborniku radova II Savetovanja o lekovima za upotrebu u veterini,, održan u Igalu od 21 – 24.4.1996,  Zbornik Radova 35 Kongresa ,,APIMONDIJE,, Sumarijum pod br. 88. Anterpen –Belgija – 9/97,

Španski Pčelarski časopis ,,VIDA APICOLA,, br. 97/1999 str. 19 – 24.

Peta metoda uspešnog ekološkog suzbijanja AGL prestavljaju 3 referata (Sumarijumi pod red. Br. 199, 200 i 205 objavljeni u Zborniku radova) sa 38 Kongresa APIMONDIJE održan u Ljubljani od 24 – 28 avgusta 2003 g. (Autor Mr Naum Bandzov sa saradnicima)