ZNANSTVENO STRUCNI RADOVI - ,,PČELA,, BR.9/1990 

 

NAUM BANDŽOV*

 

Prije četiri godine (1986) u Zagrebu na IV Medunarodnom simpoziju podnio sam referat pod nazivom »Uspješno liječenje američke truleži legla u LR košnici metodom prevješa­vanja«. Tada sam svoje izlaganje završio rečenicom »da ću od najot­pornijeg društva jednosmjernom selekcijom nastaviti proizvoditi higijenske matice i da ću na jednom od narednih simpozija prezentirati rezultate, što  sada to činim.«

U god. 1987. kao četvrtu generaciju proizveo sam 20 matica koje su pokazivale dobro higijensko ponaša­nje. Ove matice prije nego sam ih testirao pravom zarazom od ATL testirao sam ih naizmjenično meto­dam ubadanja ličinke i kukuljice injekcijskom iglom promera 0,3 mm.  preko voštanog poklopca i metodom ume­tanje komadića saća 3x4 cm s ličin­kama i kukuljicama najprije duboko zamrznutim a zatim odmrznutim i ugradivanjem u saće. Ove metode upotrebljavali su Newton i Ostariev­ski (1985) na Apis mellifera ligustica

Od navedenih 20 nukleusa odabrao sam 8 nukleusa čije su matice, odno­suo pčele pokazivale bolje higijensko ponašanje u odnosu na ostale. Upo­trijebio sam i dvije matice kao kon­trolne od 2 zajednice s jednog zaraže­nog pčelinjaka koje su pokazivale najslabiju otpornost i koje su bile pred samim koncem. Ove nukleuse (8 + 2) testirao sam pravom zarazom ATL komadićem saća 3x4 cm s različcitom količinom zaraženih stanica (Tabela kolona 3). Nakon 3 dana umetnuti komadić saća bio je očišćen i spreman da u njega matica zaleže jaja (kolona 4). Nakon 12 dana, kad smo izvršili kontrolu, pored zatvorenog legla bilo je i otvorenog s mladim ličinkama, kako se vidi u koloni 5 Tabele.

Detaljan pregled izvšili smo 30. rujna godine 1987. s ovim stanjem. Nukleusi hr. 1, 3, 4, 6, 8. i 9 nisu pokazivali znake bolesti, a u nukleu­sima br. 2, 5, 7 i 10 našli smo stanice s uginulom ličinkom od ATL, kako je prikazano u tabeli kolona 6. Te sta­nice mehanički smo uklonili skalpe­lam. Slijedeći je pregled bio 31. listo­pada godine 1987. godine kada smo ih i zazimili. Situacija je bila slična, u nukleusima gdje nije bilo zaraze ni sada je nismo opazili, a u nukleusima koji su pokazivali zarazu i dalje je bila prisutna (vidi kolonu 7). Ove stanice nismo čistili i uzimili smo ih na 7 okvira.

Zimovanje je proteklo bez večih pro­blema i nije nijedna matica stradala, a to smo konstatirali 6. ožujka godine 1988. Zbog mnogih hladnih dana detaljan pregled izvršili smo 3. svibnja 1988, kad smo ih pripremili za bagremovu pašu.

U nukleusima br. 2, 5, 7 i 10, sada pčlinje zajednice sa 20 okvira opazili smo stanje kako je prikazano u koloni br. 8 tabele, a ostali nukleusi, odnosno košnice nisu pokazivali znake oboljenja. Ovdje smo primijenili metodu koju sam opisao u Zagrebu godine 1986.(Bandzov A.N. 1986. Pčela br. 10 str. 305-306), prevjesavanjem okvira i upotrebom Iijekova. Kada smo oba­vili pregled 25. svibnja 1988. u pčeli­njoj zajednici br. 5 iščezli su znaci bolesti, a u nukleusima br. 2, 7 i 10 broj oboljelih ličinki se povečao u gornjem nastavku, kako je to prika­zano u koloni 9. Te okvire smo izva­diIi i umjesto njih stavili nave. Tada smo dodali i masnu pogaču sa oxyte­traciclinom (KuIinčević - Mlađan 1988. godine). Za idučeg pregleda 6.6. godine 1988. zaraženih ličinki nismo opazili, a 16.6. godine 1988 zamijenili smo matice u nukleusima br. 2, 7 i 10. Zaraza se nije pojavila ni 1989, a ni ove godine 1990. Nastavio sam obavljati selekciju matica na otpornost prema ovoj opakoj bolesti.

ZAKLjUCAK

Na osnovi obavljenih istraživanja moguće je izvući ove zakljueke:

1. Da se pčelinje zajednice mogu testi­rati na higijensko ponašanje; odno­sno otpornost i osjetljivost prema američkoj truleži legla. Ja bih još dodao ovdje i krečnog legla upotreblIjavajući umjesto uginulog legla sa zarazom, umjetno ubijene ličinke i kukuljice u stanicama sača.

2. Da pčelinja društva (Apis mellifera var. carnica) reagiraju slično kao i talijanska zuta pčela (Apis mellifera var. ligustica) na testiranje higijen­skog ponašanja pčela iglom ubijenim i zamrznutim, a potom odmrznutim leglom.

3. Nađeno je da postoji visok stupanj korelacije izmedu dvije ispitivane metode simuliranja zaraze američke truleži legla, tako da je obje ove metode moguće upotrebljavati u selekciji pčela na otpornost prema bolestima legla.

4. Manje (nukleusi) i normalne pčelinje zajednice slično se ponašaju prilikom testiranja higijenskog ponašanja kod primjene jedne i druge metode.

5. Direktnim testom zaraženim materi­jalom američke truleži u dvogodišnjem periodu potvrđeno je da su zajednice koje su se higijenski ponašale ostale posteđene od bolesti, dok se u nehigijenskim zajednicama ame­rička trulez zadržavala i jos vise širi­la.

6. Iako u ograničenom periodu vreme­na, selekcijom su dobivene matice sa zajednicama koje su pokazivale uvečanu otpornost prema američkoj tru­leži legla, i tako je potvrđeno da se otpornost prema ovoj bolesti nasljeđuje, kao što je to već nađeno kod talijanske pčele u SAD.